Dok se u Vranjicu raspravlja čija je obala, tko njome upravlja i tko je za što nadležan, mještani ponovno upozoravaju na onečišćenje mora. Građanska inicijativa „Mjesto koje hoće živjeti” tvrdi da je izljev nafte prijavila još jučer, dan prije nego što je javnost doznala za potonuće broda u Sjevernoj luci.
U Vranjicu izgleda ništa novo. More je opet tema, samo šta ovaj put nije zbog kupanja, ribe ili lipog pogleda, nego zbog nafte i broda koji je završija na dnu.
Danas, 12. listopada, policija je potvrdila potonuće broda u Sjevernoj luci. Dojavu su zaprimili oko 8.20 sati, ozlijeđenih nema, a o svemu je obaviještena Lučka kapetanija.
Ali zanimljiviji dio priče dolazi iz Građanske inicijative „Mjesto koje hoće živjeti”, koja se obratila redakciji Solin Livea.
Naime, iz inicijative tvrde kako su još jučer, 11. listopada, Lučkoj kapetaniji prijavili izljev nafte u Vranjicu, ali do danas nemaju saznanja da je itko izašao na teren.
I onda danas, gle čuda, osvanu naslovi o potonuću broda!
Prema informacijama koje navodi inicijativa, brod je potonuo na vezu broj 7, uz obalu bivšeg Salonita. Upravo tu počinje drugi dio ove priče, možda i zanimljiviji od samog potonuća.
Čija je zapravo obala i tko je za nju odgovoran?
Iz inicijative upozoravaju na, kako tvrde, dugogodišnje nejasnoće oko nadležnosti nad obalom Salonita i pomorskim dobrom.
Navode kako se između Salonita i Lučke uprave otvara pitanje kome pripada pravo upravljanja određenim dijelom obale. Prema njihovim tvrdnjama, Salonit raspolaže dokumentacijom kojom taj prostor smatra svojom operativnom obalom, dok se istovremeno postavlja pitanje nadležnosti Lučke uprave.
A kad dođe do problema, građani strahuju da će odgovornost opet šetat od jednih vrata do drugih.
U svom dopisu inicijativa posebno proziva najave preventivnih mjera nakon potonuća broda.
„Kakve preventivne mjere, nafta je istekla još jučer…”, poručuju iz inicijative.
I tu se nameće jedno sasvim jednostavno pitanje.
Ako je izljev nafte zaista prijavljen dan ranije, tko je zaprimio prijavu, je li netko izašao na teren i što je poduzeto?
Jer nije isto sprječavati onečišćenje i sanirati posljedice kad je nafta već završila u moru.
Naravno, tek treba službeno utvrditi jesu li jučer prijavljeno onečišćenje i današnje potonuće broda izravno povezani, kao i kolike su stvarne posljedice za morski okoliš.
Ali jedno je sigurno: Vranjičani imaju pravo na odgovore.
I zato bi bilo dobro da nadležne institucije javno objasne što se dogodilo, tko upravlja vezom broj 7, tko je odgovoran za postupanje po prijavi onečišćenja i koje su mjere poduzete za zaštitu mora.
Jer Vranjic nije ničije privatno dvorište, a more nije kanta u koju se može istrest šta kome padne na pamet.
I za kraj, jedno pitanje u našem solinskom stilu:
Kad triba upravljat obalom, očito ima zainteresiranih. Ali kad brod potone i nafta završi u moru, hoće li se opet tražit tko je nadležan?
A Vranjičani?
Oni bi, za promjenu, samo tili živit uz čisto more.
Zato se valjda inicijativa i zove „Mjesto koje hoće živjeti”, a ne „Mjesto koje će vječno čekati da netko preuzme odgovornost”.
Solin Live poziva Lučku kapetaniju, nadležnu lučku upravu i ostale uključene strane da se očituju o navodima građanske inicijative, prijavi onečišćenja i okolnostima potonuća broda.
